Društveni status, problemi i budućnost mladih

Ilišin, Vlasta (2007) Društveni status, problemi i budućnost mladih. In: Mladi: problem ili resurs. Biblioteka Znanost i društvo (23). Institut za društvena istraživanja, Zagreb, pp. 39-83. ISBN 978-953-6218-34-9

Preview

Text Mladi.pdf Download (1837Kb) | Preview

Abstract

Saznanja o odnosu mladih prema generacijskim problemima i načinima njihova rješavanja, kao i prema budućnosti, važna su za razumijevanje hrvatske mladeži danas. Društveni profil suvremene mladeži upotpunjuju i nalazi o nekim Društveni status, problemi i budućnost mladih 79 elementima aktualnog društvenog statusa i socioekonomskog osamostaljivanja mladih kao glavnog pokazatelja odraslosti. U ovoj analizi potvrđene su neke već dobro poznate tendencije povezane s etapama odrastanja. Naime, rezultati istraživanja pokazali su da su u najstarijoj dobnoj kohorti mladih koncentrirani oni koji su završili formalno obrazovanja i koji su se uspjeli zaposliti. Pritom je uočljiv trend razmjerno dugog studiranja te tendencija da nezaposlenost podjednako pogađa sve mlade starije od 20 godina. Rezultati su također pokazali su da mladi, osobito muškarci, inkliniraju odgađanju sklapanja braka. Taj je životni korak naglašeno povezan s osiguranjem vlastitog stambenog prostora, što je uspjelo tek malom broju. Većina mladih nije u braku i živi s roditeljima, ponajprije zato što si ne mogu priuštiti da odsele. Drugim riječima, nemogućnost stambenog zbrinjavanja uvelike pridonosi odgađanju preuzimanja nekih trajnih društvenih uloga (kao što je zasnivanje vlastite obitelji) i, općenito, usporenom socioekonomskom osamostaljivanju. Mlade danas u Hrvatskoj najviše tište socioekonomski problemi, što konkretno znači nizak životni standard, nedostatak životne perspektive i nezaposlenost. Nezaposlenost više ne promatraju kao izoliran i isključivo generacijski problem, nego je smještaju u realan gospodarski i socijalni kontekst i shvaćaju kao problem s kompleksnim uzrocima i dalekosežnim negativnim implikacijama i za mlade i za cijelo društvo. Dobiveni rezultati upućuju na to da su mladi postali svjesni i izrazitog socijalnog raslojavanja koje je zahvatilo hrvatsko društvo tijekom preobrazbe u kapitalističko društvo. O tome svjedoči nalaz da većina njih drži kako bi djelotvornijem rješavanju problema mladih prije svega pridonijelo osiguranje jednakih šansi u obrazovanju i zapošljavanju. Očito je kako su se mladi već susreli s otežanim pristupom obrazovnim resursima i zaoštrenom konkurencijom na tržištu rada, zbog čega su postali osjetljiviji na nejednake šanse. Veliki broj njih smatra da bi boljem rješavanju generacijskih problema pomoglo sudjelovanje mladih u odlučivanju na svim razinama, strože kažnjavanje trgovaca zabranjenim psihoaktivnim supstancama koje izazivaju ovisnost te osuvremenjivanje srednjeg i visokog obrazovanja. Popis ovih mjera i akcija ukazuje na njihov kompleksan pristup načinu rješavanja svojih, također kompleksnih, problema. Mladi žele biti faktor odlučivanja, ali žele i zakonsku zaštitu društva od njegovih kriminalnih segmenata, kao što žele da u obrazovnom procesu steknu ona znanja i vještine koje će ih učiniti konkurentnijima na suvremenom tržištu rada. Pri tome misle da su za rješavanje problema mladih najodgovorniji roditelji i svaka mlada osoba za sebe, a potom vlada i obrazovne institucije. Ti stavovi govore kako mladi najviše vjeruju u individualne napore u rješavanju svojih problema, pri čemu se pouzdaju u obitelj i vlastite snage. Ipak, svjesni su i toga da nositelji vlasti trebaju stvoriti takve zakonske i društvene okvire koji će pomoći da individualni trud poluči željene rezultate. Društvenu pomoć očekuju i u segmentu obrazovanja, jer znaju da je adekvatno osposobljavanje za rad uvjet za zapošljavanje, a otuda i za osiguranje egzistencije i socijalne promocije. Mladi procjenjuju da zadovoljavajući utjecaj imaju prije svega u privatnim krugovima (prijatelji i obitelj), priličan u radnoj ili obrazovnoj sredini, a vrlo slab u lokalnoj zajednici i nacionalnoj politici. Takva se procjena osobnog utjecaja može povezati s mišljenjem mladih kako bi se njihovi problemi djelotvornije rješavali kada bi sudjelovali u odlučivanju na svim razinama. To sada nije tako, i može se pretpostaviti da je, iz istraživanja već dobro poznata, nezainteresiranost mladih za politiku barem djelomice uvjetovana i njihovim osjećajem nemoći da utječu na važne odluke, pa i one koje ih se neposredno tiču. Unatoč kompleksnim problemima koji muče mlade i svijesti o tome da je i njihovo rješavanje jednako složeno (i neizvjesno), oni su ipak i dalje optimisti, posebice u pogledu osobne budućnosti. Međutim, za razliku od ranijih nalaza recentni rezultati pokazuju da su mladi postali svjesniji povezanosti osobne sudbine sa sudbinom društva, jer se smanjuje diskrepancija između osobnog i društvenog optimizma. Optimizam mladih povezan je i s njihovim većim očekivanjima da će se u idućoj dekadi u Hrvatskoj zbiti pozitivne promjene. U tom kontekstu osobito očekuju jačanje multikulturalne komponente hrvatskog društva, uloge Hrvatskog sabora u političkom životu zemlje, političkog pluralizma i civilnog sektora uz racionalnije upravljanje državnim proračunom. Na osnovi toga može se reći da mladi Hrvatsku u bliskoj budućnosti vide kao moderno, otvoreno, pluralističko i uređeno demokratsko društvo. Otuda je i logičan njihov načelni optimizam kada je riječ o osobnoj budućnosti i budućnosti društva u kojem žive. Mladi su primjetno homogeni u svom odnosu spram analiziranih fenomena. No, uz sklapanje braka i osiguranje vlastitog stambenog prostora, najviše razlika zabilježeno je u pogledu percepcije nekih problema (primjerice, ovisnosti) i načina njihova rješavanja. Pri tome na diferenciranje mladih ponajviše utječu njihov aktualni društveni položaj, stupanj obrazovanja i dob. Ova obilježja upućuju na važnost osobnog iskustva i trenutačnog statusa u percepciji društvene realnosti. Otuda se sa sazrijevanjem, obrazovanjem i zapošljavanjem mladih mijenja i percepcija problema njihove generacije, pa se fokus od devijantnih oblika ponašanja pomiče prema problemima koji im otežavaju socioekonomsko osamostaljivanje i društvenu integraciju. Stanoviti utjecaj ostvaruju i socijalizacijski uvjeti – odnosno socijalno porijeklo i razvijenost te urbaniziranost sredine u kojoj žive – a koji djeluju slično kao i prethodno istaknuta obilježja. Ostala korištena socijalna obilježja mladih utječu vrlo malo i sporadično. Razlike između mladih i starijih nisu brojne i velike, ali su indikativne. Naime, pokazalo se da stariji dosljedno demonstriraju stanovito nepovjerenje spram mladih. O tome svjedoči njihova veća spremnost za prakticiranje Društveni status, problemi i budućnost mladih represivnih mjera pri rješavanju problema mladih, manja potpora za formiranje institucija i fondova koji bi podupirali njihove inicijative te češće adresiranje odgovornosti za rješavanje problema mladih na starije, uz istodobno manje isticanje odgovornosti samih mladih. Shvatimo li starije kao reprezentante društva, nameće se zaključak da mladi imaju veću vjeru u vlastite sposobnosti i potencijale nego što u njih vjeruju stariji. To je potencijalno izvorište međugeneracijskog sukoba, jer stariji (društvo) nisu spremni dati mladima ono i onoliko koliko oni misle da zaslužuju. Ako takva situacija trajno odolijeva promjenama, onda je očekivano da se ne mijenja ni odnos mladih spram društva. Drugim riječima, mladi će i nadalje ostati distancirani od društva više nego što bi to bilo poželjno i sa stajališta vlastite generacije i sa stajališta društva kojem je za optimalan razvoj nužno aktiviranje svih ljudskih resursa.

Item Type:	Book Section
Additional Information:	Language: Croatian. - Title in English: Social status, problems and future of youth.
Uncontrolled Keywords:	Mladi, Hrvatska, društveni status, problemi, budućnost (youth, Croatia, social status, problems, future)
Subjects:	H Social Sciences > HM Sociology J Political Science > JA Political science (General)
Depositing User:	Karolina
Date Deposited:	30 Dec 2015 12:01
Last Modified:	08 Sep 2022 11:23
URI:	http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/420

Actions (login required)

View Item