Bouillet, Dejana (2007) Mladi i psihoaktivne supstance: eksperimentiranje ili put u ovisnost. In: Mladi: problem ili resurs. Biblioteka Znanost i društvo (23). Institut za društvena istraživanja, Zagreb, pp. 203-235. ISBN 978-953-6218-34-9
|
Text
Mladi.pdf Download (1837Kb) | Preview |
Abstract
Cilj naše analize sadržan je u utvrđivanju učestalosti konzumiranja različitih psihoaktivnih supstanci, usporedbi razmjera korištenja psihoaktivnih supstanci u tri različita razdoblja, usporedbi razmjera korištenja psihoaktivnih supstanci u populaciji mladih i starijih ispitanika te u spoznavanju povezanosti različitih socijalnih obilježja mladih i obrazaca njihove komunikacije s roditeljima i prijateljima te eksperimentiranja s različitim psihoaktivnim supstancama. S time u vezi, utvrdili smo da je među mladima najraširenije korištenje alkohola i duhana, slijede “ lake” droge, tablete za smirenje i “ teške” droge. U odnosu na 1999. godinu, 2004. godine je u populaciji mladih manje konzumenata psihoaktivnih supstanci, ali je taj broj u odnosu na 1986. godinu primjetno veći. Najmanje promjene zbile su se u odnosu na konzumente tzv. teških droga. U populaciji starijih ispitanika također su najviše zastupljeni alkohol i duhan, na trećem su mjestu tablete za smirenje, dok su ilegalne droge zastupljene u zanemarivom postotku. Posredno je potvrđeno da se ovisnost najbrže razvija u odnosu na korištenje cigareta (duhana). Analiza je potvrdila hipotezu prema kojoj se mladi eksperimentatori i neeksperimentatori s psihoaktivnim supstancama međusobno razlikuju po socijalnim obilježjima i obrascima komunikacije s roditeljima i prijateljima. Sve analizirane psihoaktivne supstance statistički su značajno povezane s dobi mladih, socioprofesionalnim i obrazovnim statusom, dok je spol povezan s eksperimentiranjem s alkoholom, “ lakim” i “ teškim” drogama te tabletama za smirenje. Rezidencijalni status (regija, stalno mjesto boravka i mjesto rođenja i odrastanja) povezan je s eksperimentiranjem s “ lakim” i “ teškim” drogama i tabletama za smirenje, stambeni status s eksperimentiranjem s tabletama za smirenje, a bračni status s eksperimentiranjem s “ lakim” drogama. Zadovoljstvo vlastitim životom značajno je manje kod eksperimentatora s tabletama za smirenje i “ teškim” drogama. Percepcija vlastite budućnosti, značaj kojeg mladi pridaju alkoholizmu, narkomaniji, nedostatak životne perspektive i društveno neprihvatljivih ponašanja (nasilje, vandalizam i slično), u rangiranju problema mladih u suvremenom hrvatskom društvu u pravilu nisu povezani s eksperimentiranjem s psihoaktivnim supstancama (izuzetak je rangiranje alkoholizma kao problema mladih i konzumiranje duhana). Konzumiranje psihoaktivnih supstanci značajnije je povezano s obrascima komunikacije mladih s prijateljima, no što je to slučaj s obrascima komunikacije s roditeljima. Češći razgovori s roditeljima o zajedničkim i osobnim problemima umanjuju vjerojatnost da će mladi posegnuti za “ lakim” drogama. Česti prijateljski razgovori o zajedničkim temama povezani su s češćim konzumiranjem alkohola i “ lakih” droga, česti prijateljski razgovori o privatnim temama s češćim konzumiranjem “ lakih” i “ teških” droga, tableta za smirenje i koncentraciju te duhana. Češći razgovori o općim temama povezani su s češćim konzumiranjem alkohola. Smjer utvrđenih veza socijalnih obilježja mladih i eksperimentiranja s psihoaktivnim supstancama ukazuje na opstojnost rezultata ranije provedenih srodnih istraživanja u Hrvatskoj. Najkraće rečeno, eksperimentiranju s psihoaktivnim supstancama, poglavito ilegalnim drogama, skloniji su mladi iz urbanijih sredina (u Zagrebu, Istri, Primorju i Dalmaciji), višeg obrazovnog statusa i starije mladenačke dobi. U javnosti često prisutna nagađanja o sve mlađim konzumentima psihoaktivnih sredstva u ovom istraživanju, dakle, nisu našla svoju potvrdu. Nadalje, opetovano se potvrdilo da su riziku konzumiranja psihoaktivnih sredstava u značajno većoj mjeri izloženi mladi muškog spola, uz iznimku konzumiranja tableta za smirenje, kojima su sklonije djevojke28. Podaci također daju osnova za zaključak kako je konzumiranje psihoaktivnih supstanci (osobito duhana, alkohola i “ lakih” droga) prisutno među mladima različitih uvjerenja, stavova, životnih stilova i subkultura te nije vezano uz osobito rizične ili marginalizirane skupine mladih. Naše je istraživanje provedeno na uzorku opće populacije mladih i kao takvo ostaje na razini razmatranja moguće, naspram stvarne, rizičnosti razvoja ovisničkog ponašanja. S obzirom na poznatu okolnost da psihoaktivna sredstva češće koriste mladi koji su napustili i prekinuli školovanje, a koji su u našem uzorku zastupljeni u zanemarivom broju29, opravdano je pretpostaviti da je stvarna pojavnost konzumiranja sredstava ovisnosti u ukupnoj populaciji mladih ipak nešto viša no što pokazuju rezultati našeg istraživanja. No, kako su trendovi povezanosti socijalnih obilježja mladih i njihova posezanja za psihoaktivnim supstancama u visokoj mjeri sukladni sa službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje prati populaciju liječenih 232 ovisnika, zastupamo tezu prema kojoj činitelji koji pridonose umanjivanju težnje mladih za kušanjem sredstava ovisnosti dalekosežno umanjuju rizik ovisničkog ponašanja, unatoč činjenici da većina mladih eksperimentatora s psihoaktivnim supstancama ne razvija ovisničke navike. Ovo se osobito odnosi na mlade eksperimentatore s tabletama za smirenje i “ teškim” drogama, uz koje se veže veći broj rizičnih činitelja (uključujući i nezadovoljstvo vlastitim životom). U tom je pogledu razložno razmotriti i opravdanost opće društvene tolerancije prema konzumiranju alkohola i duhana, ojačati odgojnu funkciju odgojno-obrazovnih institucija i omogućiti kvalitetno zadovoljavanje socijalnih potreba mladih (poglavito zapošljavanje). Kvaliteta ovih socijalnih uvjeta, uz provođenje aktivne politike smanjivanja dostupnosti ilegalnih droga, zasigurno bi dodatno pojačala trend smanjivanja udjela korisnika psihoaktivnih supstanci u općoj populaciji. Jer, što je više nezadovoljnih, nesretnih i u suvremenoj civilizaciji izgubljenih ljudi, to je više onih koji smisao života nalaze isključivo u hedonizmu, čime više ili manje izravno ugrožavaju osobnu dobrobit i dobrobit društvene zajednice. Istodobno, pojavnost korištenja psihoaktivnih supstanci u populaciji mladih, kao što je znano, oslikava moralno stanje društva, sustav vrijednosti, kvalitetu života građana, kvalitetu funkcioniranja pravne države i mnogih institucija koje se bave čovjekom (Sakoman, 2001). S tim u vezi, u našoj analizi utvrđen lagani pad udjela konzumenata psihoaktivnih supstanci u općoj populaciji mladih ukazuje na određene pozitivne učinke promjena koje karakteriziraju tranzicijsko hrvatsko društvo, ali je očigledno da politiku suzbijanja zlouporabe droga treba još više intenzivirati. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da je, kao što je ustvrdio S. Sakoman (2001), posve nerealno i utopistički očekivati potpuno iskorjenjivanje problema droga i ovisnika, jer iz same ljudske naravi nije moguće ukloniti temeljni uzrok konzumiranja sredstava ovisnosti, a to je težnja čovjeka za zadovoljstvom. Konzumiranje psihoaktivnih sredstava (osobito duhana, alkohola i tzv. lakih droga) dio mladih ugrađuje u svoj životni stil kao važan element druženja i zabave, a pravi je izazov konzumiranje sredstava ovisnosti održati na razini eksperimenta ili, što je neusporedivo kvalitetnije, pronaći načine koji će mladima omogućiti osjećaj zadovoljstva i ugode bez dodatnih stimulansa.
| Item Type: | Book Section |
|---|---|
| Additional Information: | Language: Croatian. - Title in English: Youth and psychoactive drugs: experiment or road to addiction. |
| Uncontrolled Keywords: | Mladi, Hrvatska, psihoaktivne supstance, mladi konzumenti (youth, Croatia, psychoactive drugs, young drug abusers) |
| Subjects: | H Social Sciences > HM Sociology L Education > L Education (General) |
| Depositing User: | Karolina |
| Date Deposited: | 30 Dec 2015 12:02 |
| Last Modified: | 08 Sep 2022 11:22 |
| URI: | http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/428 |
Actions (login required)
 |
View Item |
