Jokić, Maja and Petrušić, Irena (2016) Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta. Medijska istraživanja, 22 (1). pp. 5-40. ISSN 1330-6928 (Print), 1846-6605 (Online)
|
Text
MI 2016_1 Jokić, Petrušić.pdf Download (313Kb) | Preview |
Abstract
Rangiranja sveučilišta, iako na razini pojedinih zemalja postoje već od prve polovice 20. stoljeća, svoju popularnost na međunarodnoj razini doživljavaju pojavom tzv. «šangajskog rangiranja», odnosno The Academic Ranking of World Universities (ARWU), od 2003. godine. Od početka 21. stoljeća sveučilišta, istraživački centri te različite organizacije diljem svijeta provode međunarodna rangiranja najboljih sveučilišta koristeći različite metodološke pristupe: Ranking Web of Universities- Webometrics, QS (Quacquarelli Symonds) World University Ranking, THE (Times Higher Education) World University Rankings, SCImago Institutions Rankings (SIR), CWTS Leiden Ranking i U-Multirank. U ovome smo radu željeli istražiti razloge postojeće zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na najpoznatijim svjetskim rang-ljestvicama sveučilišta. Preduvjet za razumijevanje stanja upoznavanje je s kriterijima i metodologijom koje koriste pojedine ljestvice za rangiranje te realnih mogućnosti hrvatskih sveučilišta u zadovoljavanju tih kriterija. Od osam hrvatskih sveučilišta, samo je Sveučilište u Zagrebu vidljivo na najčešće korištenim rang-ljestvicama svjetskih sveučilišta i to na njih četiri od šest analiziranih rang-ljestvica. Obrazloženje za status zagrebačkog sveučilišta i izostanak ostalih šest hrvatskih sveučilišta pokušali smo pronaći u (ne)mogućnostima zadovoljavanja metodoloških kriterija pojedinih sustava za rangiranje. Za usporedbu s hrvatskim sveučilištima, napravljena je analiza zastupljenosti sveučilišta i 10 postsocijalističkih europskih zemalja (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska) te četiri zemlje bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Zaključno, ova skupina zemalja na svih šest rang-ljestvica zastupljena je sa svojim sveučilištima u rasponu od 7 do 37, od ukupno 294 sveučilišta. Ovisno o broju sveučilišta koje rangiraju pojedine ljestvice, udio tih sveučilišta na rang-ljestvicama je od 2,4% na ARWU ljestvici, 3,1% na SIR, 5,1% na Webometrics, 6,8% na CWTS Leiden Ranking, 7,5% na QS, do 11,9% na THE ljestvici. Osim zahtjevnosti metodoloških uvjeta pojedinih rang ljestvica sveučilišta, razlozi navedenom statusu hrvatskih sveučilišta nalaze se i u postojećoj znanstvenoj politici, s naglaskom na kriterije za znanstvena napredovanja i politike poticanja kvalitete sveučilišta. (IN ENGLISH: Although the university rankings have existed since the fi rst half of the 20th century in several countries, they have gained their international popularity after the emergence of the Academic Ranking of World Universities (ARWU), also known as the Shanghai Ranking, in 2003. Since the beginning of the 21st century, universities, research centres and for/nonprofi t organizations throughout the world have established international rankings of the best universities applying different methodological approaches: Ranking Web of Universities - Webometrivs, QS (Quacquarelli Symonds) World University Ranking, THE (Times Higher Education) World University Rankings, SCImago Institutions Rankings (SIR), CWTS Leiden Ranking and U-Multirank. In this paper we would like to explore the reasons for the current representation of Croatian universities in the world’s most prestigious university rankings. The basic precondition for understanding the situation is to familiarize oneself with the criteria and methodology used in the rankings and the capabilities of Croatian universities to comply with those criteria. Among seven Croatian universities, only the University of Zagreb is represented in four out of the six world ranking systems. Our assumption was that the reason for the status of the University of Zagreb and for the absence of the other six Croatian universities lies in their (in) ability to meet the methodological criteria of respective ranking systems. For comparison purposes, we have made an analysis of the representation of universities in 10 post-socialist EU countries (Estonia, Latvia, Lithuania, Poland, Czech Republic, Slovakia, Hungary, Slovenia, Romania and Bulgaria) as well as four former Yugoslav countries (Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Macedonia and Serbia). In summary, these countries are represented by 7–37 out of 294 universities in all six world ranking systems. Depending on the number of universities in each ranking system, the share of these universities ranges from 2.4% at ARWU, 3.1% at SIR, 5.1% at Webometrics, 6.8 at CWTS Leiden Ranking, 7.5% at QS, to 11.9 at THE rankings. In addition to the above methodological requirements of each global ranking system, the fundamental reason for the status of Croatian universities may be found in the existing science policy, with emphasis on the criteria for academic promotion and promotion of the quality of universities.)
| Item Type: | Article |
|---|---|
| Additional Information: | Title in English: Some of the reasons of poor represenation of Croatian universities in world university rankings. |
| Uncontrolled Keywords: | Svjetski sustavi za rangiranje sveučilišta, ARWU, QS, THE, SIR, CWTS Leiden Ranking, U-Multirank, Hrvatska, post-socijalističke europske zemlje, nacionalna znanstvena politika, Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (world university rankings, ARWU, QS, THE, SIR, CWTS Leiden Ranking, U-Multirank, Croatia, post-socialist European countries, national science policy, Act on Academic Ranks and Promotions) |
| Subjects: | Z Bibliography. Library Science. Information Resources > Z665 Library Science. Information Science |
| Depositing User: | Karolina |
| Date Deposited: | 08 Jul 2016 09:00 |
| Last Modified: | 08 Jul 2016 09:00 |
| URI: | http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/500 |
Actions (login required)
 |
View Item |
