Slobodno vrijeme i kultura mladih

Ilišin, Vlasta (2006) Slobodno vrijeme i kultura mladih. In: Mladi između želja i mogućnosti: položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije. Biblioteka Znanost i društvo (21). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, pp. 299-330. ISBN 953-6218-30-5

[img]
Preview
Text
Mladi između želja i mogućnosti.pdf

Download (39Mb) | Preview
Official URL: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/znan...

Abstract

Istraživanje mladih u Zagrebačkoj županiji pokazalo je da su njihovi interesi i slobodno vrijeme po svojoj rasprostranjenosti i strukturi vrlo slični onima ustanovljenima kod mladih u cijeloj Hrvatskoj. No, i iskazana zainteresiranost za razne fenomene i participacija u promatranim aktivnostima slobodnoga vremena sustavno su niži među mladima u Županiji nego kod njihovih vršnjaka na razini cijele zemlje. Rekapitulaciju dobivenih rezultata ukratko se može svesti na to da su i mladi u Zagrebačkoj županiji primarno zainteresirani za pojave koje pripadaju sferi privatnosti (prijateljstva i poznanstva, zabava i razonoda, seks i ljubav, putovanja, a zatim obitelj, rad i obrazovanje), dok je istodobno interes za sferu javnosti i važne društvene i političke teme znatno niži (dapače, za vojsku i politiku minoran). Što se slobodnoga vremena tiče, i među mladima u Županiji najučestalije su aktivnosti koje podrazumijevaju druženja s prijateljima (najviše u kafićima, potom na tulumima i disco-klubovima) i korištenje masovnih medija (poglavito televizije i radija). U ostalim aktivnostima sudjeluje znatno manje mladih, pri čemu se većina nikada ne bavi honorarnim, volonterskim ili političkim radom, ne sluša klasičnu glazbu i ne ide u kazalište, na izložbe ili javne tribine. Postojeći način provođenja slobodnoga vremena upućuje na zaključak da je mladima zabava i razonoda njegova dominantna funkcija, dok su sadržaji koji kultiviraju slobodno vrijeme i potencijalno više pridonose razvoju ličnosti u drugom planu. Iako je slobodno vrijeme ono područje svakodnevnoga života u kojem se pojedinci bave aktivnostima po vlastitu izboru, ipak je samo trećina ispitanika zadovoljna vlastitim slobodnim vremenom. Najznačajniji razlog nezadovoljstvu je nedostatak vremena, a svaki sedmi ispitanik iskazuje nezadovoljstvo zbog sva tri ispitivana razloga: vremena, odgovarajućih prostora i novca. Zanimljivo je da bi idealno provođenje slobodnoga vremena – dakle ono u kojem mladi ne bi bili ograničeni u izboru aktivnosti – hijerarhijski i strukturno bilo gotovo identično postojećem provođenju, s tim da bi sve ponuđene aktivnosti rado obavljali češće. Potonja je tendencija logično povezana s iskazanim nezadovoljstvom zbog nedostatka slobodnoga vremena, iz čega proizlazi da bi mladi, kada bi imali više slobodnoga vremena, u svim dostupnim aktivnostima više i sudjelovali. Nekom sportskom aktivnošću redovnije se bavi oko četvrtine mladih, a najpopularniji su nogomet, biciklizam, fitness i ples. Rezultati pokazuju da bi se svim sportovima bavili više kada bi imali mogućnosti, no niti jednim se sportom ni u idealnim uvjetima ne bi bavilo više od dvije petine, a većinom sportova oko tri četvrtine ispitanika. S druge strane, preko pola ispitanika je izjavilo da bi se rado često bavilo sportom, dok je tek svaki sedmi izjavio da se njime uopće ne želi aktivno baviti. Kako se interesi i slobodno vrijeme mladih iz Zagrebačke županije strukturiraju na vrlo sličan način kao i kod mladih iz cijele Hrvatske, može se reći kako su interesne orijentacije i obrasci provođenja slobodnoga vremena vrlo prepoznatljivi i stabilni. Također se uočava konvergencija između spoznajne interesne orijentacije i elitnog kulturnog obrasca i javnog angažmana u slobodnom vremenu, zatim socijabilne interesne orijentacije i urbanog obrasca, te tradicionalističke interesne orijentacije i ruralnog, kao i obiteljskog obrasca provođenja slobodnoga vremena. Unatoč znatnoj suglasnosti većine mladih u pogledu najizraženijih interesa i najomiljenijih aktivnosti u slobodnom vremenu, ispitanici iz Zagrebačke županije nisu u tome homogeni. Međusobne razlike između socijalnih skupina mladih unutar Zagrebačke županije nešto su rjeđe i manje sustavne nego na razini cijele Hrvatske, ali ima ih dovoljno da bi se mogle naznačiti osnovne linije diferencijacije mladih u njihovu slobodnom vremenu te s njim povezanim interesima. Najviše je razlika ustanovljeno s obzirom na spol ispitanika. Točnije, oba spola podjednako participiraju u ukupnim aktivnostima slobodnoga vremena, a razlike se javljaju u pogledu nejednako iskazanih afiniteta prema pojedinim aktivnostima i interesima. Snažan utjecaj spolne pripadnosti ukazuje na opstojnost rodno uvjetovane socijalizacije na planu razvoja različitih interesa što se podjednako manifestira i izborom različitih aktivnosti u slobodnom vremenu djevojaka i mladića. Istodobno je vidljivo kako u procesu socijalizacije patrijarhalni utjecaj ipak slabi, jer slobodno vrijeme mladih žena više nije općenito pasivnije i siromašnije, već naprosto ispunjeno drugačijim sadržajima nego u mladih muškaraca. Dapače, može se reći da su mlade žene zahtjevnije i više orijentirane na kultivirajuće komponente slobodnoga vremena, što može biti povezano s njihovim boljim obrazovnim postignućima. Obrazovni i socioprofesionalni status također imaju snažan utjecaj na interese i slobodno vrijeme mladih. Dugotrajnije obrazovanje pridonosi razvoju raznovrsnijih interesa i svestranijem provođenju slobodnoga vremena, pri čemu se veća važnost pridaje spoznajnim i kulturnim sadržajima. U tom kontekstu, na jednoj strani nalaze se mladi sa završenom industrijskom/zanatskom školom, koji daju sliku unekoliko deprivirane i nezahtjevne mladeži, čiji su interesi uskog profila, a slobodno vrijeme razmjerno siromašno i monotono. Na drugoj su strani akademski obrazovani ispitanici te studenti, čiji su interesi širi i izraženiji, a slobodno vrijeme ispunjenije kultivirajućim sadržajima. Posebna su skupina učenici. Oni su prvenstveno usredotočeni na zabavu i razonodu bez velikih ambicija za upuštanjem u zahtjevnije aktivnosti. Kod nezaposlenih se, pak, uočava općenito slabija participacija u većini aktivnosti, što i njih oslikava kao depriviranu skupinu. S obrazovanjem i socioprofesionalnim položajem mladih povezana je njihova dob, čija je diskriminacijska moć nešto slabija, ali još uvijek značajna. Najmlađima je prvenstveno do druženja i izlazaka u okupljališta mladih, a s maturacijom ta orijentacija jenjava, a raste korištenje zahtjevnijih sadržaja te interes za pojave iz javne sfere. Identičan broj diferencijacija među pojedinim skupinama uzrokuje i stupanj obrazovanja oca: s njim raste sklonost urbanim i elitnim kulturnim aktivnostima, a opadaju težnje obiteljskom i ruralnom obrascu provođenja slobodnoga vremena. Stanoviti utjecaj na diferenciranje mladih pokazuje i subregionalna pripadnost, no ustanovljene razlike pokazuju vrlo malo konzistencije. Tek se uvjetno može reći kako sklonost urbanom obrascu nešto više pokazuju mladi iz subregija Samobora i Jastrebarskog, a potom iz Zaprešića i Velike Gorice, dok mladi iz subregije Svetog Ivana Zeline pokazuju stanovitu zakinutost u svom slobodnom vremenu. Zacijelo, neke specifičnosti određene mikrosredine utječu na njezino odstupanje od prosječnih rezultata, no za uvjerljivo objašnjenje ustanovljenih tendencija trebalo bi raspolagati dodatnim istraživačkim informacijama. Gotovo se potpuno minornim pokazao utjecaj rezidencijalnog statusa, odnosno toga da li mladi žive u gradu, mjestu koje je sjedište općine ili na selu. Na razini Hrvatske, rezidencijalni status ima vrlo značajan utjecaj na interese i slobodno vrijeme mladih, i tendencija ustanovljena u Zagrebačkoj županiji predstavlja znatno odstupanje. Razlog tomu može biti što je ova županija pretežno ruralna, kao i to što stupanj urbanizacije najvećih gradova nije dosegao razinu gradova s duljom urbanom tradicijom. Tome se može pridodati i činjenica da stanovništvo Zagrebačke županije u mnogim aspektima svoga svakodnevnoga života gravitira gradu Zagrebu, koji ne pripada samoj Županiji. Otuda se može reći kako, inače dobrodošla, blizina najvećeg i najrazvijenijeg grada u zemlji usporava razvoj potpune urbane infrastrukture u obližnjim gradovima. Na osnovi spomenutih trendova zaključno se može reći kako sve skupine mladih nemaju iste potrebe u odnosu na svoje slobodno vrijeme. Najmlađa dobna kohorta je ona kojoj je organizirano slobodno vrijeme najpotrebnije – a to podrazumijeva odgovarajuće prostore i sadržaje. Starija i obrazovanija mladež sklonija je individualiziranom slobodnom vremenu. Važno je i saznanje da se interesna struktura i obrasci korištenja slobodnoga vremena dosta rano formiraju, što naglašava presudnu ulogu rane socijalizacije u obitelji, školi i prijateljskim grupama. Društvena intervencija usmjerena na slobodno vrijeme mladih svakako je potrebna, ali značajni se efekti mogu postići jedino osmišljenim i dugotrajnim djelovanjem na razvijanju raznih potreba i navika već od dječje dobi.

Item Type: Book Section
Additional Information: Language: Croatian. - Title in English: Leisure time and youth culture. - Second publisher: Zagrebačka županija.
Uncontrolled Keywords: Mladi, interesi, slobodno vrijeme, kultura (youth, interests, leisure time, culture)
Subjects: H Social Sciences > HM Sociology
Depositing User: Karolina
Date Deposited: 19 Dec 2016 13:07
Last Modified: 19 Dec 2016 13:07
URI: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/558

Actions (login required)

View Item View Item