Ilišin, Vlasta (2006) Političke vrijednosti i stavovi. In: Demokratska tranzicija u Hrvatskoj: transformacija vrijednosti, obrazovanje i mediji: (zbornik radova). Biblioteka Sociologija (1, 5). Alinea, Zagreb, pp. 103-124. ISBN 953-180-133-9
Full text not available from this repository. (Request a copy)Abstract
Političke vrijednosti i stavovi analizirani u ovom prilogu predstavljaju tek segment političke kulture hrvatskih građana, koja je shvaćena kao jedna od pretpostavki uspješne demokratske tranzicije i konsolidacije. Akcent je stavljen na one dimenzije koje daju uvid u prihvaćenost proklamiranih liberalno-demokratskih vrijednosti i demokratski potencijal građana, te njihovu percepciju društvene stvarnosti i politička očekivanja. Tako reducirana analiza dostatna je tek za stjecanje empirijski verificiranih informacija o nekim elementima svijesti hrvatskih građana, zbog čega i zaključci šire naravi mogu uslijediti nakon obavljanja produbljenih i komparativnih analiza. Stoga se u ovom dominantno empirijski orijentiranom prilogu zadržavamo na onim tendencijama koje ukazuju na moguće probleme u procesu demokratizacije, a koji će još zadugo biti aktualan. Liberalno-demokratske vrijednosti visoko su prihvaćene na načelnoj ravni, a što znači da postoji jedna od nužnih pretpostavki za izgradnju demokratskog društva. U tom pogledu može se konstatirati da je postignut konsenzus oko oficijelno proklamiranih vrijednosti. Na osnovi toga može se postaviti hipoteza da hrvatsko društvo izlazi iz razdoblja anomije koja je nastala u prvim godinama tranzicije kada su stare vrijednosti bile napuštene, a nove još nisu bile široko usvojene. Također bi se moglo pretpostaviti da konsezualnim prihvaćanjem liberalno-demokratskih vrijednosti građani demonstriraju latentnu spremnost za demokratske oblike ponašanja. No, uvid u njihovo razumijevanje demokratskih pravila i odnos spram institucija vlasti relativiziraju mogući zaključak o solidnoj pripremljenosti za adekvatno sudjelovanje u demokratskim procesima. Ustanovljeni demokratski potencijal je na razmjerno visokoj razini, ali s trajno prisutnim deficitom u razumijevanju interesnih sukoba koji se manifestira kao primjetna inklinacija harmoničnom shvaćanju politike. Ti trendovi sugeriraju da se hrvatski građani razmjerno sporo oslobađaju onih komponenti nedemokratskog nasljeđa koje su destimulirale političku kompeticiju, a bez koje nema sučeljavanja iz kojeg će proizaći bolja politička rješenja. To istodobno smanjuje i šanse građana da stvarno biraju između različitih političkih opcija odnosno programa i projekata. Kada se tim manjkavostima u demokratskoj svijesti doda rašireno nepovjerenje spram institucija vlasti, demokratski potencijal građana postaje još upitniji. Teško je, naime, vjerovati da će odaziv na izbore, zahtjevi za javnom kontrolom vlasti, aktivna građanska participacija i slično, biti na zadovoljavajućoj razini ako građani nemaju povjerenja u svoje izabrane predstavnike. Takvo nepovjerenje narušava ugled demokratskih političkih institucija i stvara podlogu za uspon autoritarnih političkih snaga. Hrvatska ima puno iskustva s takvim tipom političkog ponašanja, a recentna zbivanja pokazuju da politički akteri prečesto pokazuju spremnost za nedemokratsko ponašanje i prekoračenje svojih ovlasti. Valja priznati da većina takvih ispada doživljava kritiku barem dijela javnosti, ali čini se da politički akteri prvenstveno računaju sa sposobnošću tihe većine da podnosi autoritarne obrasce vladanja. Rezultati istraživanja o nezadovoljstvu građana aktualnom situacijom u Hrvatskoj podudarni su sa statističkim podacima koji su iz godine u godinu pokazivali da se životni standard pogoršava, a gospodarstvo stagnira. Posljednjih 3-4 godine došlo je do djelomičnog ekonomskog oporavka, no nisu smanjene velike socijalne razlike koje su nastale tijekom 1990-ih. Među mnogim problemima koje građani osjećaju dominantni su oni socioekonomske prirode, zbog čega su i očekivanja prije svega usmjerena na gospodarsku sferu. Iako je rat okončan prije cijelog desetljeća, negativni trendovi nisu zaustavljeni, pa problemi koji proizlaze iz nepovoljnog ekonomskog stanja zasjenjuju sve druge probleme. Otuda su i politički prioriteti koncentrirani na područje gospodarstva. Sve to može, no i ne mora, utjecati na smanjenje senzibiliteta prema nekim drugim područjima i problemima koji su presudni za daljnju demokratizaciju. O čemu bi se moglo raditi, pokazuje pridavanje nešto manje važnosti političkom pluralizmu. Razlozi tomu mogu biti višestruki: nezadovoljstvo građana dosadašnjim funkcioniranjem političkih stranaka, zasićenost višestranačjem (i to nakon samo 15 godina), razočaranost time što se stranke međusobno ne odnose dovoljno koncilijantno (a što bi bilo u skladu s ustanovljenim harmoničnim viđenjem politike), obeshrabrenost nedovoljnom diferenciranošću stranaka i na ideologijsko-programskoj i na praktičnoj ravni, zbog čega ih se ne percipira kao vjerodostojne reprezentante specifičnih interesa građana… Neovisno o tome koji je razlog u pitanju, posljedica je pojava mišljenja da demokratski i višestranački sustav i nije neophodan za demokratski razvoj društva. Suvišno je obrazlagati neodrživost takvog stava, no problematično je što se dvojbe tog tipa uopće javljaju, a posebice to što se s protokom vremena čak šire. U tom kontekstu ipak se može reći da su opasnosti za zaustavljanje ili uzurpiranje demokratskog procesa u Hrvatskoj minimalne. Dapače, nakon pet izbornih ciklusa i druge smjene vlasti u tranzicijskom razdoblju bez velikih društvenih potresa, može se konstatirati da se Hrvatska priključila krugu tranzicijskih zemalja u kojima je proces demokratske konsolidacije pokrenut. To podrazumijeva stabilnost političkih institucija i uvažavanje demokratskih pravila, unatoč povremenim nedemokratskim ispadima političkih aktera ili zbunjenosti građana konstelacijom političkih odnosa i neadekvatnim funkcioniranjem političkih aktera.
| Item Type: | Book Section |
|---|---|
| Additional Information: | Language: Croatian. - Title in English: Political values and attitudes. |
| Uncontrolled Keywords: | Hrvatska, tranzicija, političke vrijednosti i stavovi (Croatia, transition, political values and attitudes) |
| Subjects: | J Political Science > JA Political science (General) |
| Depositing User: | Karolina |
| Date Deposited: | 19 Dec 2016 12:20 |
| Last Modified: | 19 Dec 2016 12:20 |
| URI: | http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/560 |
Actions (login required)
 |
View Item |
