Prpić, Katarina (2003) Društvena potcijenjenost znanosti i razvoj hrvatskog istraživačkog potencijala. Društvena istraživanja, 12 (1-2). pp. 45-68. ISSN 1330-0288 (Print), 1848-6096 (Online)
|
Text
DI 2003_1-2 Prpić.pdf Download (223Kb) | Preview |
Abstract
IN CROATIAN: Uvid u kretanje, veličinu i sastav hrvatskog istraživačkog kadra od ključne je važnosti u razmatranjima (ljudskih) resursa u razvoju znanosti i tehnologije kao pokretača ukupnog društvenog razvoja. Cjelovit uvid, što jest cilj ovog rada, osigurala je složena analiza (i sinteza) različitih raspoloživih empirijskih informacija: od statističkih podataka o istraživačima do nalaza inozemnih i domaćih studija o znanosti i posebne kvalitativne analize izvornih empirijskih podataka. Smanjivanje ukupne i istraživačke zaposlenosti u znanosti u posljednjem desetljeću slijedilo je opće trendove u postsocijalističkim zemljama, ali su učinci neugodniji po hrvatski inovacijski potencijal, zbog dugogodišnje društvene potcijenjenosti znanosti koja datira još iz predtranzicijskog razdoblja. Stoga po relativnoj razvijenosti svog istraživačkog kadra, Hrvatska danas ne zaostaje samo za razvijenim svijetom nego i za prosjekom tranzicijskih zemalja. I sociodemografski sastav istraživačkog potencijala signalizira da su njegova moć regeneracije i stvaralačka vitalnost ugroženi, što vrijedi ponajprije za dobnu strukturu znanstvenika. K tomu, ubrzana feminizacija znanosti, mada društveno poželjna, također je i pouzdan pokazatelj nepovoljnog društvenoekonomskog položaja znanosti. ---------- IN ENGLISH: A comprehensive insight into the trends of growth, volume and structure of Croatian research personnel is of the utmost importance in examining human resources in scientific and technological development. Such insight, which is the aim of this paper, has been achieved by applying complex analysis and synthesis of various available empirical information: either statistical data on researchers or findings of international and Croatian studies about science. The decrease of total and research personnel in Croatian R&D in the last decade followed the general trends typical for post-socialist countries. Due to a long history of social marginalization of science, consequences of such trends have been particularly severe for the Croatian innovative potential. Therefore considering the relative strength of its research force, Croatia today lags behind developed countries and is even behind the average for transitional countries. The socio-demographic composition of research personnel clearly suggests that its regenerative power and creative vitality might be at risk, which refers primarily to the age structure of scientific personnel. Additionally, the recent mass entrance of young women in R&D, though socially desirable, is also an indicator of the unfavourable social and economic position of science.
| Item Type: | Article |
|---|---|
| Additional Information: | Language: Croatian. – Title in English: Social marginalization of science and trends in Croatian research personnel. |
| Uncontrolled Keywords: | Hrvatski istraživački kadar, pad i rast zaposlenosti istraživača, istraživanje i razvoj, društvena potcijenjenost znanosti, istraživačka produktivnost, socijalni sastav istraživača i njegove promjene (Croatian research personnel, decline and growth of the employment of researchers, research and development, social marginalization of science, research productivity, social composition of researchers and its changes) |
| Subjects: | H Social Sciences > HM Sociology |
| Depositing User: | Karolina |
| Date Deposited: | 23 Jan 2017 13:17 |
| Last Modified: | 23 Jan 2017 13:17 |
| URI: | http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/742 |
Actions (login required)
 |
View Item |
