(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu

Svirčić Gotovac, Anđelina (2018) (Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu. In: Koga (p)održava održivi razvoj?: prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj. Biblioteka Zbornici (54). Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, pp. 95-107. ISBN 978-953-7964-49-8

Full text not available from this repository. (Request a copy)

Abstract

IN CROATIAN: U tekstu „(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu“ Anđelina Svirčić Gotovac najprije ističe da koncept održivog razvoja (engl. sustainable development) još od kraja 20. st. nastaje iz potrebe da se na nov način analizira proces rasta i razvoja modernog društva, odnosno društva 21. stoljeća. Dodaje da se u globalizacijskom kontekstu tog koncepta temeljna suprotstavljenost nalazi upravo između razvojne i ekološke ideje. Potom konstatira kako ugroženost prirodnog svijeta, klimatske promjene, urbano siromaštvo s jedne strane kao socijalno- -ekološka pitanja, te demografska i prostorna neravnomjernost i pad kvalitete života s druge kao urbano-politička pitanja ostaju i dalje otvorena i posebno nerješiva za manje urbane sredine kao što su hrvatske. Dodatno, regionalni je razvoj u Hrvatskoj već desetljećima neravnomjeran i izrazito centraliziran što se u razdoblju tranzicije samo produbilo. Primjerice, četvrtina stanovnika države živi u četiri najveća gradska naselja, iako se brojem ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Mogućnost održivog razvoja za manje razvijene sredine (manje i srednje gradove prije svega) u kontekstu europskih dokumenata i preporuka jedan je od načina rješavanja ovih pitanja. Upravo Teritorijalna Agenda 2020 usvojena 2011. kao dio strategije EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – stavlja poseban naglasak na ravnomjeran i policentričan regionalni razvoj i teritorijalnu koheziju. Time bi se dugogodišnje naslijeđene i produbljene procese depopulacije, stagnacije, centraliza¬cije, hijerarhizacije naselja, litoralizacije, smanjenog nataliteta, demografskog starenja i druge koji obilježavaju hrvatski prostor, pokušalo ublažiti. U tome posebnu ulogu može imati upravo uzajamno djelovanje postojećeg i većinom očuvanog prirodnog te ljudskog (humanog) kapitala na lokalnoj razini i mogućnost iskorištavanja odgovarajućih fondova EU-a. Koncept pametnih gradova (engl. smart cities) dio je navedene strategije EU-a i primjer tzv. primijenjene održivosti na lokalnoj razini. Iako u Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri, koje autorica navodi, još uvijek ih je nedovoljno. --------------- IN ENGLISH: In her paper „(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu“ [The (Im)possibility of Sustainable Development for Small- and Medium-sized Towns Within the Croatian Space System], Anđelina Svirčić Gotovac notes that the concept of sustainable development has, since the end of the 20th century, arisen from the need to analyse, in a new way, the process of growth and development of modern society, i.e. the society of the 21st century. She adds that in the context of globalization within this concept, the basic juxtaposition is the one between the ideas of development and ecology. The author then goes to assert that the dangers to the environment, climate change, the urban population on the one hand, and socio-ecological issues, demographic and space imbalance and a drop in quality of life on the other, as well as urban-political issues, remain topical and unsolvable issues particularly for smaller urban areas, such as those in Croatia. What is more, regional development in Croatia has been unbalanced and profoundly centralized for decades, and this became even more evident during the period of transition. For instance, about 25% of the population lives in the four major cities. While there are many small towns, there is not enough of medium-sized towns. The possibility for sustainable development of smaller developed areas (first and foremost small- and medium-sized towns) within the context of EU documents and recommendations represents one of the ways to deal with these issues. It is the Territorial Agenda 2020 adopted in 2011 within the framework of Europe 2020 strategy – the EU’s strategy for smart, sustainable and inclusive growth – that draws special attention to a balanced and polycentric regional development and territorial cohesion. This strategy aims to mitigate the long-lasting and increasingly damaging processes of depopulation, stagnation, centralization, the hierarchization of towns, littoralization, decreased birth rates, population ageing and other processes affecting Croatia. What may be a key factor in this mitigation is the mutual action of the existing and mostly preserved natural capital and human capital at a local level and the possibility to use the relevant EU funds. The concept of smart cities is part of the mentioned EU strategy and an example of the so-called applied sustainability at a local level. Even though there are some positive examples in Croatia, which the author mentions in the paper, they are still too scarce.

Item Type: Book Section
Additional Information: Language: Croatian. - Title in English: The (im)possibility of sustainable development for small- and medium-sized towns within the Croatian space system. - Book editors: Anita Bušljeta Tonković, Željko Holjevac, Ivan Brlić, Nikola Šimunić.
Uncontrolled Keywords: Održivi razvoj, mali i srednji gradovi, policentričnost, demografski trendovi, EU dokumenti, Teritorijalna Agenda, smart cities, Hrvatska (sustainable development, small- and medium-sized towns, polycentricism, demographic trends, EU documents, Territorial Agenda 2020, smart cities, Croatia)
Subjects: H Social Sciences > HM Sociology
Depositing User: Karolina
Date Deposited: 19 Mar 2018 10:35
Last Modified: 19 Mar 2018 10:35
URI: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/795

Actions (login required)

View Item View Item