Adamović, Mirjana and Đokić, Ratko and Gvozdanović, Anja and Potočnik, Dunja (2026) Gender-based cyber violence among children and youth in Croatia, Portugal, and Spain: The final report integrating the results of the bE-SAFE Project Raising awareness about gender-based cyber violence and advocating for a safer online environment for women and girls. Project Report. Institute for Social Research in Zagreb, Zagreb.
![[img]](http://idiprints.knjiznica.idi.hr/style/images/fileicons/text.png) |
Text
Gender-based cyber violence among children and youth in Croatia, Portugal, and Spain.pdf Download (1MB) |
Abstract
IN ENGLIH: This report is based on a study on gender–based cyber violence against women and girls in Croatia, Portugal and Spain, commissioned by the Ombudsperson for Gender Equality of the Republic of Croatia. The study is the final and summary report of the project “Raising awareness about gender-based cyber violence and advocating for a safer online environment for women and girls (bE-SAFE)” financed by the European Union within the call of the “Citizens, Equality, Rights and Values (CERV)” programme. Spanish youth report the highest victimisation rates on most items, followed by Portugal, with Croatia generally being the lowest. The exception is threats of physical violence, where Croatia's youth report substantially higher rates than either Portugal or Spain. Across all three countries, body appearance insults consistently rank first or joint first. This finding implies the centrality of bodily self-presentation as the primary target of online aggression regardless of the national context. One finding is consistent across all three countries: females are more targeted by unwanted sexual messages, and males are more targeted by threats of physical violence. This female-sexual/male-physical split represents the most robust cross-national gender pattern in the data. Beyond this, national specificities emerge: Croatia uniquely shows a higher male victimisation on appearance-based insults, while Spain shows pronounced gender divergences overall. LGBTIQ youth are consistently the most victimised group across all three countries. The pattern is universal but its shape varies. Croatia and Portugal show the strongest LGBTIQ overrepresentation for reputational aggression (lies about sexual behaviour), while Spain concentrates LGBTIQ vulnerability in coercive sexual behaviours. Regarding the children who are victims of GBCV in Croatia: being younger is associated with a higher victimisation, which means that children lack protective resources available to older youth. Croatian children may inhabit less supervised online spaces. As digital engagement intensifies through adolescence, victimisation likely accumulates. However, in Portugal and Spain children are more frequently exposed to a wider range of forms of violent cyber behaviours than the children in Croatia. Croatia shows the largest gender gaps among children, with girls being victims more often, followed by Portugal, and with Spain showing the most modest differences. Spanish youth report the highest perpetration rates on all comparable items, followed by Portugal and then Croatia. This higher perpetration in Spain is consistent with the higher victimisation rates observed there, which may point to a context where cyber violence is both more commonly experienced and more commonly enacted. The three countries present three distinct developmental models for the gendering of perpetration. In Croatia, self-reported perpetration is gender-neutral among children and becomes male-dominated among youth. In Portugal, moderate male predominance among children partially attenuates among youth. In Spain, strong male predominance is present from childhood and persists into youth. These divergent trajectories may imply that the relationship between gender and cyber violence perpetration is culturally mediated. It is interesting to note that Croatia and Portugal follow a "childhood peak" where both victimisation and perpetration are considerably higher among children and decline with age. In Spain, however, the prevalence of GBCV in terms of experience and perpetration is similar in both age groups. Across all three countries and both age groups, generally, females are disproportionately targeted by sexually intrusive behaviours and males by physical threats. LGBTIQ youth are the most victimised group in every country. Across all three countries, risky online behaviour emerged as the strongest and most consistent predictor of GBCV involvement, whether as a witness, victim, or perpetrator. Higher media literacy was associated with lower levels of both victimisation and perpetration in Croatia and Portugal, though this protective effect was less consistent in Spain. Both victims and perpetrators reported poorer mental health, greater loneliness, and negative academic outcomes, though the data do not allow us to establish the direction of causality. Girls and women reported higher levels of distress following victimisation than boys and men, while men were more likely to resort to passive coping strategies. Interestingly, "doing nothing" was among the most common reactions to victimisation across all three countries, and substantial proportions of those affected told no one about their experiences. Perpetrators were predominantly known to victims (friends, partners, and acquaintances), rather than anonymous strangers. ------------- IN CROATIAN: Ovaj se izvještaj temelji na studiji o kibernetičkom nasilju nad ženama i djevojčicama u Hrvatskoj, Portugalu i Španjolskoj, za naručitelja Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske. Studija je završni i sažeti izvještaj projekta „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja (bE-SAFE)” financiranog sredstvima Europske unije unutar poziva programa “Građani, jednakost, prava i vrijednosti” (CERV). Mladi u Španjolskoj iskazuju najviše stope viktimizacije za većinu promatranih ponašanja, zatim slijedi Portugal, dok Hrvatska općenito ima najniže stope. Izuzetak su prijetnje fizičkim nasiljem, za koje mladi u Hrvatskoj izražavaju dosljedno više razine nego Portugal i Španjolska. U svim trima državama uvrede tjelesnom izgledu dosljedno su na prvom mjestu ili dijele prvo mjesto. Taj nalaz implicira središnje mjesto koje zauzima tjelesna samoprezentacija kao primarna meta online agresije, bez obzira na nacionalni kontekst. Jedan je nalaz dosljedan u svim trima državama: žene su jače pogođene neželjenim seksualnim porukama, a muškarci su češće mete prijetnji fizičkim nasiljem. Taj rascjep ženske seksualnosti i muškog fizičkog principa predstavlja najrobusniji međunacionalni rodni obrazac u podacima. Osim toga, pojavljuju su osobitosti pojedinih nacionalnih konteksta: u Hrvatskoj je jedinstveno prisutna snažnija viktimizacija muškaraca vrijeđanjem tjelesnog izgleda, dok su u Španjolskoj općenito prisutne snažne razlike među rodovima. LGBTIQ mladi dosljedno su najviktimiziranija skupina u svim trima državama. Obrazac je univerzalan ali njegov oblik varira. U Hrvatskoj i Portugalu LGBTIQ pojedinci snažno su prezastupljeni kad je riječ o reputacijskoj agresiji (lažima o seksualnom ponašanju), dok su u Španjolskoj oni najranjiviji uslijed prisiljavajućih seksualnih ponašanja. Što se tiče djece žrtava GBCV-a u Hrvatskoj: mlađa dob povezana je s većom viktimizacijom, što znači da djeci nedostaju zaštitni resursi koji su na raspolaganju starijoj mladeži. Moguće je da djeca koriste slabije nadgledane virtualne prostore. Jačanjem digitalne aktivnosti s dobi, viktimizacija se vjerojatno akumulira. No u Portugalu i Španjolskoj djeca su izložena širem rasponu nasilnih kibernetičkih ponašanja češće nego djeca u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su najveće rodne razlike među djecom, pri čemu su djevojčice češće žrtve, zatim slijedi Portugal, a u Španjolskoj su te razlike najmanje izražene. Španjolski izvještaj o mladima donosi najviše razine počinjenja na svim uspoređenim česticama, slijedi Portugal i zatim Hrvatska. To učestalije počinjenje nasilja u Španjolskoj dosljedno je s višim razinama tamo zabilježene viktimizacije, što može upućivati na kontekst u kojem je kibernetičko nasilje i češće doživljeno i češće počinjeno. Tri države predstavljaju tri različita razvojna modela povezivanja roda s počinjenjem. U Hrvatskoj je samoiskazano počinjenje rodno neutralno među djecom, a kod mladih prednjače muškarci. U Portugalu se umjereno češća stopa počinjenja među muškom djecom djelomice ublažava u mladenačkoj dobi. U Španjolskoj je među djecom izrazitija uključenost dječaka u počinjenje i to se nastavlja u mladenačkoj dobi. Ti različiti razvojni putevi mogu implicirati da je odnos između roda i kibernetičkog nasilja kulturno uvjetovan. Zanimljivo je primijetiti da se u Hrvatskoj i Portugalu događa „vrhunac u djetinjstvu” pri čemu su i viktimizacija i počinjenje značajno izraženiji među djecom te opadaju s dobi. U Španjolskoj je međutim prevladavanje GBCV-a u smislu iskustva i počinjenja slično u objema dobnim skupinama. U svim trima državama i gledano po objema dobnim skupinama žene su općenito neproporcionalno zastupljene kao mete seksualno napasnih ponašanja, a muškarci su izloženi fizičkim prijetnjama. LGBTIQ mladi najviktimiziranija su skupina u svakoj od država. U svim se trima državama rizično online ponašanje pokazalo kao najsnažniji i najdosljedniji prediktor upuštanja u GBCV, bilo kao svjedok, žrtva ili počinitelj. Viša medijska pismenost bila je povezana s nižim razinama i viktimizacije i počinjenja u Hrvatskoj i Portugalu, iako je taj zaštitni učinak bio manje dosljedan u Španjolskoj. I žrtve i počinitelji iskazali su slabije mentalno zdravlje, veću usamljenost i negativne akademske ishode, ali podaci nam ne dozvoljavaju uspostavu smjera uzročno-posljedične veze. Djevojčice i žene iskazale su više razine uznemirenosti uslijed viktimizacije nego dječaci i muškarci, dok je za muškarce bila veća vjerojatnost priklanjanja pasivnim strategijama nošenja s problemom. Zanimljivo je da je „nečinjenje ničega” bilo među najučestalijim reakcijama na viktimizaciju u svim trima državama, a značajni udjeli pogođenih nisu nikome govorili o svojem iskustvu. Počinitelji su uglavnom bili poznati žrtvama (prijatelji, partneri i poznanici), a ne anonimne nepoznate osobe.
| Item Type: | Monograph (Project Report) |
|---|---|
| Additional Information: | Language: English. |
| Uncontrolled Keywords: | Young, children, parents, gender-based cyber violence, Croatia, Portugal, Spain (mladi, djeca, roditelji, rodno utemeljeno kibernetičko nasilje, Hrvatska, Portugal, Španjolska) |
| Subjects: | B Philosophy. Psychology. Religion > BF Psychology H Social Sciences > HM Sociology |
| Depositing User: | Karolina |
| Date Deposited: | 20 Apr 2026 05:21 |
| Last Modified: | 20 Apr 2026 05:21 |
| URI: | http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/1297 |
Actions (login required)
 |
View Item |
