Baketa, Nikola and Bovan, Kosta and Matić Bojić, Jelena (2021) Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj: istraživački izvještaj za 2021. godinu. Biblioteka Posebna izdanja . Institut za društvena istraživanja, Zagreb. ISBN 978-953-6218-91-2
|
Text
Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj.pdf Download (430kB) | Preview |
Abstract
Rezultati ispitivanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u školskoj godini 2020./2021. pokazatelj su razine političkog znanja i demokratski relevantnih stavova i ponašanja nacionalno reprezentativnog dijela ove populacije u Republici Hrvatskoj. Osim što pokazuju ishode političke socijalizacije aktualne generacije najmlađih birača i onih koji će to uskoro postati, vrijednost rezultata je i u tome što omogućuju usporedbu sa zaključcima srodnih istraživanja. Naime, dio ispitivanih koncepata ispitivao se i u istraživanjima političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u školskim godinama 2009./2010. i 2014./2015. U ovom su istraživačkom valu ispitane i dodatne teme poput odnosa mladih prema prošlosti i politikama povijesti kroz stavove prema Domovinskom i Drugom svjetskom ratu i poraću, povjerenje u institucije te vrijednosti društvenog i političkog poretka. Ukupno političko znanje na cjelokupnom uzorku učenika razmjerno je nisko. Razina ukupnog političkog znanja slična je onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine, dok je na razini pojedinih sfera političkog znanja došlo do pada prosječnog rezultata koji se tiče razumijevanja temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog poretka, a do porasta političke informiranosti. Sudionici istraživanja pokazuju prilično niske razine političke participacije te povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Na samom se dnu nalazi povjerenje u pravosuđe, Sabor, Vladu i političke stranke. Većinsko povjerenje mladih uživaju samo vojska i znanstvenici. Među izvorima informiranja, učenici imaju vrlo nisko povjerenje u društvene mreže i Internet portale preko kojih se pak prilično često informiraju. Prevladavajući su stavovi mladih u vezi medija i slobode javnog govora u skladu s demokratskim vrijednostima i nešto pozitivniji nego 2015. godine. Generalno govoreći, socio-politički stavovi mladih u 2021. godini su nešto demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno vidi kod stava prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama te kod odnosa prema vlastitoj i tuđoj naciji i nacionalnoj tradiciji. Rezultati istraživanja ukazuju da među mladima prevladava mišljenje da se odnosi muškaraca i žena u suvremenom društvu trebaju urediti ravnopravno. Nadalje, mladi u prosjeku ne pokazuju jake tendencije nacionalne isključivosti i većinom vide prednosti života u multikulturalnom društvu. Također, u prosjeku odbacuju ideje da se Hrvatska treba definirati kao nacionalna država isključivo hrvatskog naroda, te da su pravi Hrvati samo katolici. Kao što je spomenuto, zabilježen je značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije u odnosu na rezultate iz 2015. godine. Međutim, i dalje su u određenoj mjeri prisutne negativne procjene i diskriminatorne težnje spram homoseksualnih pojedinaca. Na razini cijelog istraživanja može se govoriti o razlikama u stavovima između učenica i učenika te učenika gimnazija u odnosu na učenike strukovnih programa. Pritom učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom. S druge strane, kad je riječ o političkom znanju, razlika između učenica i učenika izostaje, dok su razlike na temelju vrste srednjoškolskog programa vrlo izražene. Učenici gimnazija imaju u prosjeku najveći rezultat na testu političkog znanja, a slijede ih učenici četverogodišnjih strukovnih programa te, nakon njih, učenici trogodišnjih strukovnih programa. Ista tendencija zabilježena je u istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2014./2015. To ukazuje da je vrsta srednjoškolskog programa i dalje ključan čimbenik za političko znanje i informiranost te političku socijalizaciju mladih u širem smislu, te da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti identificirane razlike i povećati političku pismenost svih učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj.
| Item Type: | Book |
|---|---|
| Additional Information: | Language: Croatian. - Title in English: Research on political literacy of senior secondary school students in the Republic of Croatia : research report for 2021. |
| Uncontrolled Keywords: | Politička pismenost, političko znanje, socio-politički stavovi, mladi |
| Subjects: | B Philosophy. Psychology. Religion > BF Psychology J Political Science > JA Political science (General) |
| Depositing User: | Karolina |
| Date Deposited: | 24 Mar 2022 11:54 |
| Last Modified: | 12 Feb 2026 09:18 |
| URI: | http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/994 |
Actions (login required)
![]() |
View Item |
