Populacijska perspektiva - visokoškolski odabiri hrvatskih srednjoškolaca u razdoblju od 2010. do 2017. godine

Šabić, Josip (2019) Populacijska perspektiva - visokoškolski odabiri hrvatskih srednjoškolaca u razdoblju od 2010. do 2017. godine. In: Što nakon srednje?: želje, planovi i stavovi hrvatskih srednjoškolaca. Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Zagreb, pp. 137-185. ISBN 978-953-7584-16-0

[img]
Preview
Text
Što nakon srednje.pdf

Download (14Mb) | Preview
Official URL: https://www.azvo.hr/images/stories/publikacije/Sto...

Abstract

IN CROATIAN: U ovom se poglavlju na populacijskim podacima analiziraju i razmatraju učestalosti odabira i upisa studijskih programa učenika iz različitih srednjoškolskih programa, s posebnim naglaskom na razlike među generacijama koje su srednju školu završile 2010., 2015. i 2017. godine. Učenici u najvećem broju biraju i upisuju studijske programe unutar onih znanstvenih i umjetničkih polja koja po profilu u najvećoj mjeri odgovaraju srednjoškolskom programu koji su završili. Takav obrazac očekivano najviše dolazi do izražaja kod učenika iz strukovnih programa. Ovaj nalaz o vertikalnoj prohodnosti sustava za učenike iz srednjih strukovnih škola poželjan je te upućuje na visoku razinu povezanosti i sljedivosti strukovnih srednjoškolskih programa i studijskih programa u određenim znanstvenim područjima i poljima. Nalazi upućuju na veću divergentnost odabira i upisa učenika gimnazijskih programa nego što je to slučaj kod učenika strukovnih škola. Aspiracije učenika za upisom studijskih programa iz različitih znanstvenih i umjetničkih područja i polja relativno su stabilne među generacijama, a jednako tako i raspodjele učenika upisanih u određene studijske programe prema područjima i poljima. Ustvrđene su neznatne do male razlike među generacijama u čestoći odabira i čestoći upisa studijskih programa iz različitih znanstvenih područja i polja te različitih vrsta studija (redovni i izvanredni studij), tipova studija (sveučilišni i stručni studij) i nositelja studija (javna sveučilišta, javna veleučilišta i visoke škole, privatna visoka učilišta). Broj upisnika privatnih visokih učilišta vrlo je malen i nije se uvelike mijenjao tijekom godina, iz čega proizlazi kako u Hrvatskoj javna visoka učilišta i dalje ostaju dominantan tip visokih učilišta. Učenici gimnazija su u prosjeku nešto češće upisivali studijske programe koji su im bili prvi izbor nego učenici strukovnih škola. Rezultati pokazuju da većina učenika želi nastaviti svoj obrazovni put na visokoškolskoj razini u području srednjoškolskog obrazovanja koje su pohađali. --------------- IN ENGLISH: In this chapter, selection and enrolment rates of higher education programs are analysed and discussed for students from different upper secondary school programs using the population data, with particular emphasis on differences between the generations who graduated from upper secondary school in 2010, 2015, and 2017. In most cases, students choose and enrol in higher education programs within those fields of science and art that correspond most closely to the upper secondary school program they have completed. As expected, this pattern is most prominent among graduates from vocational upper secondary programs. This finding of the vertical passability of the system for secondary vocational students is desirable and indicates a high level of coherence and traceability between vocational upper secondary school programs and higher education programs in specific scientific areas and fields. The findings indicate a greater diversity of selected and enrolled higher education programs for gymnasium students than for vocational school students. Students' aspirations for enrolment in various scientific and artistic areas and fields are relatively stable across generations, as well as the distributions of students enrolled in specific areas and fields. Differences between generations in the frequency of selection and enrolment of higher education programs from different scientific areas and fields, as well as different types of programs (full-time/part-time; university/professional; public universities/public polytechnics and schools of professional higher education/private institutions of higher education) were negligible or small. The number of students who enrolled in private institutions of higher education is very small and has not changed much over the years, indicating that public institutions of higher education remain the dominant type of institutions of higher education in Croatia. Gymnasium students, on average, were slightly more likely to enrol in higher education programs that were their first choice than students from vocational schools. The results show that the majority of students wants to pursue higher education in the area that corresponds to the area of upper secondary school program they have attended.

Item Type: Book Section
Additional Information: Language: Croatian. - Title in English: Population perspective - higher education choices of Croatian upper secondary school students in the period from 2010 to 2017. - Book editors: Zrinka Ristić Dedić, Boris Jokić.
Uncontrolled Keywords: Obrazovne aspiracije, srednja škola, upis studijskih programa (educational aspirations, upper secondary school, enrolment in higher education programs)
Subjects: L Education > L Education (General)
Depositing User: Karolina
Date Deposited: 16 Oct 2019 08:09
Last Modified: 09 Mar 2021 09:35
URI: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/849

Actions (login required)

View Item View Item